STATISTIKA STANOVNIŠTVA
F:47. I 22/1919
Statistika popisa
stanovništva obavljenog 1919. godine. Podaci su izraženi u tri
kategorije, po
maternjem jeziku (na osnovu koga su razvrstavani u tu narodnost),
po zanimanju, i po
veri. Ukupan broj je iznosio 101 286, od
toga:Bunjevaca 65
135, Srba 8 737,
Mađara 19 870, Nemaca 4251, Židova 3293.
Po zanimanju –
"zemljodilaca" je bilo 79 593, obrtnika 4 249, itd, a po veri - rimokatolika 87 655,
pravoslavne vere 8 582, itd.
IAS, F:47. gradonačelnik 318/1929
Gradonačelnički ured na dopis Velikog župana Bačke oblasti
br. 6457/1929 u kome se traži
dostavljanja statističkih podataka - pregleda stanovništva, odgovori je sledećim
dopisom, sastavljenim na "prema popisu pučanstva obavljenom 1921.
godine".
broj svih prisutnih stanovnika 101 709
pol -
muški 49 024
- ženski 52 685
državljanstvo -
Kraljevine SHS 71 860
- strano 993
-
još neodlučeno 28 856
veroisposvest -
pravoslavna 6 835
- rimo katolička
89 107
- grčko katolička 235
-
evengelistička 1 047
-
muslimanska 233
-
izraelska 3 883
-
druga 351
-
bez konfesije 18
maternji jezik - srpski ili hrvatski 70 737
-
slovenski 348
-
drugi slovenski
523
-
rumunski 40
-
italijanski 19
-
nemački 2
349
-
mađarski 27 561
-
arnautski 24
-
drugi 108
statistika stanovništa 1919.
IAS, F:47. I 22/1919
Slavni
gradski Senat!
Čast mi je
izvestiti slavnog gradskog Senata, da je određen popis pučanstva obavljen i
kontrola se sprovela. Priključujem u jednom primerku i ststistiku po kojoj ima
u skupu stanovnika 101 286.
Iz među
ovog je: Bunjevaca 65 135
Srba 8 737
Mađara 19 870
Nemaca 4 251
Židova
3 293
----------
ukupno:
101 286
zemljodilci 79 593
obrtnici 4 249
trgovci 1 242
činovnici 2 491
diplomirani 458
razni 13 253
-----------
ukupno: 101 286
rimokatholika 87 655
prav.
vjere 8 582
gr.
kath. 122
izr. 3 363
ev.ref.
1 267
ag.
ev. 297
----------
ukupno: 101 286
Ukupni broj
onih koji slavenski govore: 81
706
Subotica,
26. veljače 1919.
F:70.69.9090/1945
Stanovništvo 1945
Srba 8759
Hrvata 44712
Ostalih Slovena 2420
Mađara 38355
Nemaca 1965
Jevreja 3739
Ostalih neslovena 128
Svega 100 078
IZ LITARATURE
“Od ukupnog broja odeljenja u zabavištima (1935/36. godine)
72,04% su bila odeljenja sa srpskohrvatskim nastavnim jezikom, 13,60% sa
nemačkim, 12,40% sa mađarskim, 1.96% sa ostalim jezicima.” (Ljubodrag Dimić, Kulturna politika Kraljevine
Jugoslavije 1918-1941, II, Beograd 1997, st. 48)
U čitavoj zemlji
bilo je 1929. godine 355 zabavišta, koje je pohađalo 178 274 dete, a od toga u
Dunavskoj Banovini 168 zabavišta (što je činilo 47,32% u odnosu na celu
državu), sa 34 519 dece ( 19,4%) da bi
1939. godine u ovoj Banovini bilo 171 zabavište (41,51%) sa 44 833 detetom (
17,1%). (Dimić, st. 182)
«Prema dostupnim
podacima državne statistike, predškolskom nastavom bilo je obuhvaćeno 1929/30
godine 2,13% stanovnika, a 1938/39 godine nešto manje – 1,98%.» (Dimić, st.188)
Broj dece u
Dunavskoj Banovini koja su pohađala zabavište, prema ukupnom broju stanovnika
na toj administrativno upravnoj teritoriji je 1929. godine iznosio 7,56%, a
1939. godine – 6,15%. Time je to bio i najveći procenat u čitavoj državi (
zatim je sledio Grad Beograd sa 6,37 u 1929. i 5,87% u 1939. godini, dok je na
začelju bila Vrbaska Banovina sa samo 0,15, odnosno 0,44%). ) (st.188,189)
Podaci državne
statistike pokazuju da je na svim višim nivoima obrazovanja i vaspitanja većinu
činila muška populacija, dok je zabavištima bila u većem procentu obuhvaćena
ženska deca ( razlika je iznosila 2,50% u 1929. i 4,14% u 1939. godini)
(st.190.)
Primjedbe
Objavi komentar