Proslava 15-to godišnjice oslobođenja Subotice
Gradski kulturni savetnik dr Matija Evetović, koji je bio na čelu
Kulturno-socijalnog odeljenja Senata, predložio
je 10. X 1933. Gradskom
senatu da
se na svečan
način proslavi i obeleži 15
godina od
oslobađanja Subotice,programom od 10.do
13. XI. Predlog je prihvaćen i
gradska vlast je pristupila organizacionim
pripremama.U tom cilju je
31.X. u gradskoj kući održana konferencija
predstavnika uprave grada,
kulturnih institucija i udruženja i društava
iz Subotice, u
cilju
sastavljanja programa proslave.U ime grada je
bio prisutan dr Matija
Evetović,zatim Voja Stefanović
kao direktor Muške
gimnazije,Josip
Putnik,direktor Trgovačke akdemije,Aleksandar
Mikić i Radomir Vujić,
školski nadzornici, Nenad Rajić, direktor
"Kolevke" te predstavnici
kulturnih društava i novinari.Posle debate
usaglašen je i usvojen
predlog programa proslave. Predviđeno je da
traje tri dana,10,12
i
13.XI.Gradski
senat je posle
stavljanja na uvid
javnosti, tog
programa,i doneo odluku o njegovom
usvajanju. Predviđeno je da proslava
otpočne 10.XI svečanom sednicom bivših članova
Narodnog veća Srba i
Bunjevaca ( dalje NVSiB),Narodne garde i
deset omladinaca koji su
postavili hrvatsku zastavu na toranj gradske
kuće. Za 12. je predviđen
pozorišni matine za školsku omladinu i povorka
sa bakljadom od varoške
kuće do zgrada Divizije, a za 13. svečana sednica
Senata, službe u
gradskim bogomoljama svih veroispovesti,
defile vojske, udruženja
i
građana, slava 34.pešadijskog puka, predstava
nacionalnog sadržaja u
pozorištu uz učešće Sokolskog društva i
Udruženja Istarskih emigranata
Pozivi
za prisustvovanje će
biti upućeni počasnim
građanima
Subotice,vojnim vlastima i subotičkim
društvima i udruženjima.
Program je i realizovan u skladu
sa takvim planom. Tako
je 10.
novembra u 10 časova otpočeo sa otvaranjem
svečane sednice u velikoj
većnici
za bivše članove
NVSiB, formiranog tog
dana 1918.
godine, Narodne garde i deset bunjevačkih
omladinaca koji su postavili
hrvatsku zastavu na gradsku kuću.Svirana je
državna himna, govorio je
Blaško Rajić, bivši potpredsednik NVBiS,
i Suvajdžić Nikola, član
Narodne garde. Dana 12. XI održan je u
Gradskom pozorištu matine uz
govor "Oslobođenje i naš zadatak"
direktora Muške gimnazije i predstavu
"Oslobođenje" Sokolskog
društva. O istarskoj tragediji
govorio je
Turatov Ivo, učitelj, a u večernjim satima je
bila svečana povorka i
bakljada.Sledećeg dana, 13, program je
počeo svečanom sednicom
Senata,uz govor gradonačelnika ing. Ivandekić
Ivana.Tada je upućen
i
telegram Njegovom Veličanstvu Kralju Aleksandru
I, i podeljene
su
posebne
diplome počasnim građanima,zaslužnim oficirima
srpske
vojske,Anti Živuloviću i
Mihajlu Brodiju, koji
su prvi ušli
sa
oslobodilačkom vojskom u grad 1918, i
drugima.U 9 časova je obavljeno
blagodarenje u pravoslavnoj i ostalim
crkvama, uz učešće
pevačkog
društva
"Graničar", horova
"Cecilije" i "Nevena".Nakon toga
je
obeležena slava 34. puka.Poslepodne je održana
svečana akademija u
Gradskom pozorištu sa govorima dr Matije
Evetovića, Matije Išpanovića i
dr Skaljer Lovre, te spletom narodnim pesama i
igara, a
završena je
sveslovenskom himnom u izvođenju Sokolske
muzike.
Tog
dana bile su zatvorene sve radnje u gradu.Gradska kuća je bila
posebno osvetljenja, a istaknuti su
i incijali Kralja
i Kraljice
sastavljeni od niza svetiljki.Interesovanje
građana je bilo veliko u
čitavom
toku proslave, pa u
skladu sa tim
i posećenost svih
manifestacija, od strane publike.
No,
bilo je i zamerki, a jedna grupa
javnih ličnosti, odbornika
Gradskog
predstavništva, je čak
i uputila interpelaciju
gradonačelniku. Oni su postavili pitanje: Zbog
čega se u toku cele
proslave nastojalo da se 10. novembar obeleži
kao dan oslobođenja, kad
ni
demonstarcije
bunjevačko-srpskih
omladinaca nisu imale
revolucionarni karakter a ni NVBiS nije
proglasilo tada otcepljenje od
Austro-ugarske imperije?. Dalje zameraju
što se u govoru na proslavi
naročito podvalčilo da se 10.XI 1918. na
gradskoj kući zalepršala samo
hrvatska zastava, kada se tamo već sutradan našla i srpska trobojka.
Postavljaju
pitanje gradonačelniku, smatra
li on da
Subotica
oslobođena
10. a ne
13.XI, a
da je to
srpska vojska samo
sankcionisala, kako su to u svojim govorima
istakli Blaško Rajić
i
Matija Išpanović. Zameraju i na govoru Blaška
Rajića u kome je istakao
da se Bunjevci još imaju opredeljivati,
te na
nedovoljno ukazivanje
počasti istaknutim gostima. Kao podnosioci tog dopisa se javljaju Mijo
Mandić, Antun Vidaković, dr Radivoj Miladinović, dr Stipan
Matijević, Lazar Matijević i drugi odbornici. Već
4.XII gradonačelnik
je dao odgovor toj grupi. Iznosi da je program
bio sastavljen na široj
bazi od običnog godišnjeg obeležavanja
oslobođenja, a uz učešće šireg
kruga javnih radnika i grada u celini. Jasno je
po samom programu da je
težište bilo
na 13.XI kada
je srpska vojska
ušla i oslobodila
Suboticu."Dana 10.XI započeta je proslava
zbog toga što je toga dana
navrešeno 15 godina od osnivanja
NVSiB.Istaknuće hrvatske zastave od
strane bunjevačko srpske omladine tog dana,
samo je jedan događaj koji
zaslužuje pažnju da se istakne, jer do toga
dana nije se nikada vila
slovenska
zastava" Dalje ukazuje da
niko nije rekao
da je bila
istaknuta sano hrvatska zastava, pošto je
rečeno da je već
sutradan
bila postavljena i srpska. Naglašava da su svi
događaji pre 13.XI 1918.
bili samo propremni radovi i akcije vredne
hvale i spomena a samo delo
oslobođenja
je usledilo dolaskom
srpske vojske.O opredeljivanju
Bunjevaca iznosi da su oni koji su glasali
na poslednjim poslaničkim
izborima dokazali da su za državnu celovitost
i narodno jedinstvo. O
svečanom dočeku gostiju kaže da je zbog
tehničkih poteškoća i štednje
otkazan, no da
je on lično
sa ing. Kostom
Petrovićom dočekivao
goste.Tim odgovorom stavljena je
tačka na primedbe
nekih krugova
subotičke javnosti. A grad će i u
daljem periodu nastaviti da slavi
oslobođenje programima od 10. do 13. novembra.
U Subotici,septembra 1994. Stevan Mačković
Primjedbe
Objavi komentar